Menu

Nagrađeni 2010

 Jahorinafest 29.11. – 02.12 2010. 

"GRAND PRIX" Četvrtog  internacionalnog festivala ekološkog i turističkog filma "Jahorinafest 2010" pripao je filmu " Dugo putovanje kroz istoriiju, historiju i povijest"  autora Željka Mirkovića  iz Srbije.

Turistički film
Prvu nagradu, "Zlatna borovnica" u kategoriji turistički film, osvojio je Zbigniew Szumera iz Poljske za film “Šopenova Mazovija”.
Drugu nagradu, "Srebrena borovnica" dobio je film "Kraljeva brda" Ilhana Dervovića iz BiH.
Treću nagradu, "Bronzana borovnica" u kategoriji turistički film osvojio je Goran Bjelanović iz Crne Gore za fim “Sjeverna bajka”.
  
Ekološki film
Prvu nagradu "Zlatna lincura" za najbolji ekološki film žiri je dodijelio filmu "Oblak šume" Ahmed Nik Kar  iz Islamske Republike Iran.
Drugu nagradu, "Srebrena lincura", u kategoriji ekološki film osvojio je Ivo Bistričan  iz Češke Republike za film “Bakarno doba”
Treću nagradu, "Bronzana lincura" osvojla je Josephine Hamming iz Holandije za film “Put leptirova”
  
Promotivni spotovi
Prva nagrada "Zlatni javor" pripala je Igoru Ivanovu iz Makedonije za film "Vječna Makedonija".
Drugu nagradu, "Srebreni javor", u kategoriji promotivni spot, osvojila je Marija Grulović iz Srbije za film "Indija‐Ekstremna hodočašća".
Treću nagradu, "Bronzani javor" osvojio je Slaviša Guja iz BiH za film "E‐mol u bijelom"
  
Specijalne nagrade

"Specijalnu nagradu za najbolji turistički film proizveden u BIH",  žiri festivala dodjeljuje JELENI ĐOKIĆ iz Bosne i Hercegovine  za film "Proglašena i bila Jugoslavija".  
  
"Specijalnu nagradu za najbolji ekološki film proizveden u Bosni i Hercegovini", žiri festivala dodjeljuje ALENU DRLJEVIĆU iz Bosne i Hercegovine za film "Zapadni Balkan 8 koraka naprijed".  

"Specijalnu nagradu za najbolji promotivni spot proizveden u BIH", žiri festivala dodjeljuje DINU KASALU iz Bosne i Hercegovine za film "Početak".  
  
"Specijalnu nagradu za promociju nove nade, novog optimizma", direkcija festivala dodjeljuje KAMENKU MILENKOVIĆU iz Srbije za film "Centar Svijeta Kovačica".  
        
"Specijalnu nagradu za inventivan pristup", direkcija festivala dodjeljuje IVANI RETHAS iz Srbije za film  "Sedam u sedam".
  
"Specijalnu nagradu za odličan edukativni pristup", direkcija festivala dodjeljuje GORANU DUJAKOVIĆU iz Bosne i Hercegovine za film "Kapljica".
  
"Specijalnu nagradu za izvanrednu sliku povratka tradicionalnim vrijednostima", direkcija festivala dodjeljuje ADRIANU BOTTARU iz Austrije za film "Advent u Austrijskom Tirolu".
  
"Specijalnu nagradu za doprinos očuvanju kulturnog nasleđa", direkcija festivala dodjeljuje NEBOJŠI ILIĆU iz Srbije za film "Kučevista ili Dušanov znak".
  
"Specijalnu nagradu za izvanredno predstavljanje krajolika", direkcija festivala dodjeljuje BERNARDINU MODRIĆU iz Hrvatske za film "Čudesno lijepa".  
  
"Specijalnu nagradu za duhovit pristup ekološkoj problematici", direkcija festivala dodjeljuje ALEKSANDRU POPOVIĆU iz Srbije za film "Plodovi zime".  

Žiri:
NJ.E. Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Ruske Federacije u BiH, predsjednik
Borislav Anđelić, filmski kritičar, Srbija, član
Jana Srtara, Kulturni ataše Češke Republike u BiH, član
Abdulhasan Mokhtarian, Kulturni ataše Islamske Republike Iran u BiH, član
Dr Sulejman Redžić, akademik, BiH, član
Aleksandar Mihajlov, akademik, Bugarska, član
Ratko Orozović, reditelj, BiH, član

Priroda je Jahorini podarila svu raskoš koju je imala: skijaške terene, brojne izvore i potoke, šume i mirisne livade, prekrasne predjele preko kojih vode planinarske staze...Jahorina je danas jedan od najpopularnijih zimskih sportsko-rekreativnih centara na Balkanu, a ubrajaju je i u jednu od ljepših planina Evrope. 

Ne tako davno, Jahorina je bila pozornica zimskih Olimpijskih igara, koje su se 1984. godine održavale u Sarajevu. Na stazama ove olimpijske ljepotice takmičila su se tada najpoznatija skijaška imena.

Sama ideja je nastala na Jahorini, zahvaljujući jahorinskim stazama, a po dobijanju Olimpijade razvijaju se ostali centri u okruženju-Bjelašnica Trebević i Igman . Te godine kandidati za Olimpijadu bili su i Japan i Švajcarska, ali je ipak  Jahorina ta koja je dobila kandidaturu. Pored Olimpijade na Jahorini su se održala brojna takmičenja na evropskom i svjetskom nivou i upravo je to ono što nas obavezuje da se krene u modernizaciju Jahorine, a sve u cilju da se Jahorini vrati stari sjaj i kako bi ponovo mogla da parira konkurenciji.

Jahorina je smještena u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i nalazi se u nizu dinarskih planina ÄŒvrsnice, Prenja, Bjelašnice, Treskavice i Zelengore. Dužina masiva Jahorine iznosi 30 kilometra. Najviši vrh je Ogorjelica (1916 metara nadmorske visine).

Sarajevo je najbliži veliki grad od koga se do Jahorine može doći preko Pala (28 km) i preko Trebevića (32 km) asfaltnim i zimi dobro očišćenim putevima. Od Banjaluke je udaljena 200 km, od Beograda 320 km, od Zagreba 350 km itd. Svaki od ovih gradova ima međunarodni aerodrom.

Blaga planinska klima

Klimatski uslovi na Jahorini znatno se razlikuju u odnosu na ostale planine u regionu.

Na Jahorini se sukobljavaju tople mediteranske sa hladnim kontinentalnim vazdušnim masama zbog čega Jahorina ima povoljnu i zdravu klimu sa temperaturama koje i zime i ljeta čine ugodnim za boravak.

Takva klima donosi i velike količine snježnih padavina. U toku godine snijeg pada 85 dana. Prosječan broj dana sa snježnim pokrivačem na Jahorini je 175 dana i to od oktobra do kraja maja. Debljina snježnog pokrivača može biti od jednog do tri metra. Prosječna visina snijega od oktobara do maja iznosi 106 cm. Kvalitet snijega je, prema mnogima, odličan za skijanje.

Zimska turističaka sezona, zavisno od snježnih padavina, uglavnom počinje od 15. decembra i traje do 15. aprila.

Skijašima je na raspolganju više od 20 km ureÄ‘enih staza za alpsko skijanje povezanih sa četiri žičare i četiri ski - lifta, ukupnog kapaciteta 7500 skijaša na sat, više savremenih ski-škola, ski-servisa, kao i ski-rentala. Organizovano je i noćno skijanje na osvjetljenoj stazi. Inače, na Jahorini je svjetska smučarska federacija verifikovala tri takmičarske staze (slalom, veleslalom i spust), koje ispunjavaju uslove za meÄ‘unarodna takmičenja.

Veliki dio Olimpijske planine Jahorine je proglasen nacionalnim parkom. Stoga, kada se snijeg otopi, kada se probudi vegetacija,

Jahorina pruza nove mogućnosti za planinare, alpiniste, speleologe, lovce, ribolovce, sportiste i sve one kojima je potreban mir netaknute prirode. Riječ je o idilicnoj kombinaciji zelenenih pašnjaka, plavetnila neba i svježeg planinskog zraka.

Bujna vegetacija Jahorine krije medvjede, vukove, lisice, divlje svinje, kune, zečeve, srne, fazane, orlove i drugu divljač, a potoci i rijeke na obroncima Jahorine obiluju pastrmkom. Tako da je Jahorina pravi raj za strastvene lovce i ribolovce.

Dakle, ne zna se da li je Jahorina privlačnija zimi kao sniježna ljepotica ili ljeti kao mirisna bašta puna cvijeća i zelenila. U toku cijele godine, Jahorina ima mjesta i za skijaše, apliniste I za sve ljude kojima je potreban ugodan i miran odmor.

 

Kontakt

itcomember